Da bi se dobio ekstrakt korejskog crvenog ginsenga, korijen biljke bere se tek nakon šest godina, te se bez prethodnog guljenja obrađuje na pari na 70 stupnjeva, zbog čega i ima sjajnu, crvenkasto-smeđu boju. Tek nakon toga ginseng se suši. Bijeli se ginseng pak dobiva guljenjem te sušenjem svježe biljke, koja je rasla četiri do šest godina. Zbog toga što se suši na zraku i sunčevoj svjetlosti može imati manje djelotvornih tvari, te se stoga crveni ginseng češće upotrebljava u biljnoj medicini.
Odlika crvenog ginsenga je da se bolje apsorbira od drugih vrsta ginsenga zbog načina pripreme te ima veću učinkovitost jer se brojni korisni sastojci nalaze blizu kore, a tijekom obrade crvenom ginsengu se ne uklanja kora. Obzirom se najprije pari, a tek potom suši, djelatne tvari crvenog ginsenga postaju snažnije. Također, dugotrajnije stajanje ne smanjuje njihovu djelotvornost.
Učinak korejskog crvenog ginsenga se pojačava ako se uzima redovito i tijekom dužeg razdoblja, a neka djelovanja potvrdila je i moderna znanost.
“Kralj biljaka”, kako ga znaju nazivati, otkriven je prije oko 5.000 godina, te je vrlo brzo postao cijenjen zbog toga što je vraćao snagu i obnavljao energiju. Preporučavali su ga za prosvjetljenje uma i povećanje mudrosti.
Raste na skrovitim mjestima u sjenovitim šumama i na brežuljcima Koreje, Kine i Rusije, no najpovoljnija klima i najkvalitetnija zemljišta nalaze se u Koreji gdje je tehnika uzgoja, stara više od 400 godina, dosegla takvu razinu da se uzgojeni ginseng po svojim karakteristikama u potpunosti približio divljoj biljci. Naime, u stara vremena koristio se samo divlji ginseng jer se zbog svoje osjetljivosti i posebnih uvjeta u kojima mora rasti, od odgovarajuće temperature do sjenovitog tla bogatog mineralima, ginseng nije mogao uzgojiti.
Poznat je kao adaptogen, odnosno kao biljka koje povećava otpornost na stres. Također se navodi kako jača imunološki sustav, daje energiju i vitalnost, podmlađuje organizam tako što poboljšava njegove funkcije.